ZET u realnom vremenu – zašto, kada i kako?

Jučerašnji post o razočaravajućem plodu suradnje ZET-a i Google Transita (kojeg je jutros prenio i Index.hr) izazvao je različite reakcije, a još više bure su izazvali slični komentari objavljeni i prije mog na Tportalu ili Netokraciji. Već danas Index.hr prenosi reakciju iz ZET-a na sve ove napise – prije nego krenete dalje čitati skočite ovdje na Index.hr i pročitajte u cijelosti što ZET kaže…

Vratili ste se? Odlično.

Današnja reakcija iz ZET-a ponavlja ono što je i ictbusiness.info objavio u kratkoj snimci izjave glasnogovornika ZET-a s izvorne pressice o ZET-u i Google Transitu.

Parafraziram tri točke iz izjave na pressici i reakcije ZET-a:

• “(za prikaz prometa u realnom vremenu) potrebno je znatno ulaganje u informatičku infrastrukturu od nekoliko milijuna kuna.”
• sustav koji opslužuje sve displeje ne može podnijeti ulaz nekoliko tisuća korisnika kakav mu je proizvodila npr. ZETcheck aplikacija.
• besplatnoj ZETcheck aplikaciji je onemogućen pristup kako bi se zaštitio rad samog sustava

Krenimo od zadnje točke koja je najmanje sporna: slažem se da je ZET morao onemogućiti pristup ZETcheck aplikaciji ako su upiti koji su dolazili kroz nju onemogućavali rad samog sustava.

Više detalja o tome kako je točno aplikacija ZETcheck utjecala na rad ZET-ovog sustava se nadam saznati u narednim danima.

Naime, već sam kontaktirao studente koji su napravili aplikaciju ZETcheck, ali i ZET-ovog glasnogovornika kako bih saznao više od šturog i oprezno pisanog priopćenja.

No, dotad idemo dalje razmišljati o informacijama koje dolaze iz ZET-a…

Gradsko poduzeće poput ZET-a koje građani financiraju kroz poreze/prireze, a koje godinama gomila gubitke itekako mora dobro opravdati ovakve izjave o potrebi znatnog ulaganja u informatičku infrastrukturu od nekoliko milijuna kn. Na mom Facebooku su se već javile kolege iz ICT zajednice s osnovanim sumnjama u takve brojke. Njih ću pozvati da, kad saznam sve što se može saznati od ZET-a, uobliče svoje komentare.

Podaci o stanju u realnom vremenu za par stotina ZET-ovih tramvaja i autobusa ne bi smjeli predstavljati nepremostivu prepreku za suvremen IT sustave

Kako su neki od njih istaknuli, u slučaju prikazivanja podataka u realnom vremenu barata se vrlo malom količinom podataka – nekoliko stotina tramvajskih/autobusnih setova podataka – što u današnje vrijeme nije nepremostiva prepreka. Čak i ako u ZET-u očekuju desetke tisuća istovremenih hitova, zašto se umjesto iz skupih lokalnih serverskih sala te podatke ne bi pružalo iz clouda? Zašto te podatke ne posluživati s jednog mjesta, a na raspolaganje staviti nezavisnim aplikacijama koje bi ih onda cacheirale u kratkim vremenskim intervalima i same posluživale dalje, raspodjeljujući load po skupinama korisnika?

Transport for London na svojim web stranicama i kroz javno dostupne API-je pokazuje informacije o jednoj od najkompleksnijih mreža javnog prijevoza na svijetu, nekoliko milijuna upita dnevno

Za primjer se može uzeti Transport for London, krovno tijelo koje je za (u usporedbi s ZET-ovom) turbo kompleksnu mrežu javnog prijevoza:

• osiguralo otvorene i javno dostupne API-je s jasno definiranim uvjetima korištenja
• pored službenih aplikacija i planera, pristup API-jima imaju i nezavisne aplikacije koje integriraju te podatke za svoje svrhe (turističke informacije i sl.)
• Transport for London daje svima podate o voznim redovima i dolascima/odlascima u realnom vremenu za sve od podzemne, preko gradskih i prigradskih autobusnih linija, riječnog prijevoza sve do dostupnosti javnih bicikala
• umjesto trošenja novca na svoj hardver, serverske sale i slično sve hosta u Microsoft Azure cloud servisima, za djelić godišnjih troškova u odnosu na infrastrukturu kod sebe

Ako se netko pita koji je to obim podataka u odnosu na ZET i Zagreb: Transport for London dnevno ima 2.3 milijuna upita na svoj servis TrackerNet. Što to sve nude TfL-ovi feedovi, pogledajte ovdje.

I ovdje je posve sporedno hoće li to biti Azure, EC2 ili neko treće popularno cloud rješenje – ma neka to budu i serveri u nekom unajmljenom racku nekoga od hrvatskih carrier neutral datacentara. Ma naposljetku, neka je to i serverska sala na cijelom katu na Remizi, ako je to zaista opravdano rješenje.

A u današnje vrijeme se uvijek kada je riječ o javnim poduzećima postavlja pitanje je da li će novci biti utrošeni racionalno i na optimalan način. To svatko razumije – bilo je na stotine primjera kako se “tuđi” novac troši baš tako – kao da je tuđi.

I najzad, ne radim ovo kako bih pljuvao po ZET-u – iako bi to netko (pogotovo u ZET-u) mogao pomisliti jer sam već prije u dva navrata pisao o ZET-u u kontekstu javnog prijevoza u Zagrebu: prvo kada su prije zamalo godinu dana ukinuli mogućnost plaćanja vozne karte SMS-om te potom kako bih dao dobar primjer jednog daleko kompleksnijeg sustava javnog prijevoza u Portu.

Upravo suprotno – iako se tramvajima vozim relativno rijetko, toliko Zagrepčana svakodnevno ovisi o javnom prijevozu da zaslužuju za svoje novce dobiti najviše moguće. A to je moguće samo ako je cijeli proces transparentan.